Gučevo

Nedaleko od Loznice, a iznad Banje Koviljače, nalazi se planina Gučevo. Gučevo pripada najzapadnijem delu podrinjsko-valjevskih planina, izdiže se iz doline Drine i pruža ka jugoistoku u Dinarskom pravcu. Od Beograda i Novog Sada je udanjena 142 km, od Valjeva i Užica 70 km. Severno od Boranja, planina je dugačka 15 km, u prostoru koji Drina polulučno zatvara sa zapada i severozapada. Najviša tačka je Crni vrh (779 m). Planina je nastala rasedanjem terena, probijanjem magmatskih stena i pojavom termomineralne vode čije prednosti koristi Banja Kovinjača.

Ovo je šumovita planina na kojoj su zastupljene šume graba, hrasta, bukve, javora i crnog bora. Od divljači na Gučevu se mogu naći zec, lisica, vuk i srna, a prisutan je veliki broj ptica. Planinski obronci su mestimično ispresecani livadama.

Jugoistočni deo planine se zove Kulište i sastavljen je od palezojskih škriljaca, preko kojih su nataloženi krečnjaci sa naslagama antimona. Od peščara i konglomerata preko kojih leže krečnjaci sve do vrha, sastoji se severozapadni deo ove planine.

Mnogi potoci sa Gučeva otiču ka Jadru i Drini.

Planina Gučevo ušla je u sve naše istorijske zapise posle Prvog svetskog rata kada je na njenim obroncima vođena prva rovovska bitka na svetu.

Znamenito mesto jeste Spomen-kosturnica na Gučevu u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci srpskih i austrougarskih ratnika, izginulih na ovom prostoru 8. septembra 1914., na početku Prvog svetskog rata tokom Bitke na Drini koja je trajala 55 dana. Izgradnju Spomen piramide sa kosturnicom na platou započela je austrougarska vojska tokom Prvog svetskog rata i nije je dovršila. Udruženje rezervnih oficira i ratnika je sakupilo 3200 posmrtnih ostataka, pronađenih na prostoru Gučeva, u zajedničku kosturnicu, 1929. godine. Spomenik je u obliku piramide, visok 16,85 m, sastavljen od kamenih blokova. Osnova piramide je u obliku kvadrata, sa ispustima na sve četiri strane tako da se u osnovi spomenika obrazuje krst. Na zapadnoj strani piramide postavljen je lovorov venac urađen od belog mermera sa krstom u sredini. Na njenom vrhu je dvoglavi orao raširenih krila, isklesan od belog mermera.

Nedaleko od spomenika izgrađen je planinarski objekat i turističko-ugostiteljski objekat. Na ovoj planini je veoma dobro razvijen turizam i nalazi se među prve četiri turističke destinacije u Srbiji.

Netaknuta priroda, guste bukove šume, čist vazduh, uredjene staze i tereni, kao i ugostiteljske ponude čine da ova planina postaje sve atraktivnija za pešake, planinare, bicikliste, bajkere, džipove, ekstremne sportove, paraglajding, preventivne zdravstvene programe, skupljanje lekovitog bilja, jestivih gljiva i šumskih plodova, izletnički turizam, pripreme sportista, izvidjače, rekreativnu nastavu za djake, edukacije i tim bilding. Udaljenost od Banje Koviljače je 10 km.